/Kaže Ana…

Kaže Ana…

Prenosimo..

Dok jedni gladuju, drugi bacaju, a glad najviše pogađa djecu. Više od dvadeset tisuća djece mlađe od pet godina dnevno umire od gladi, a njih trideset i više milijuna jutros nisu imala ništa za jelo.

Normalan ljudski um se mora zapitati … gdje griješimo? … kakav je taj naš mentalni sklop koji nam dopušta bacanje hrane? Zašto se nađemo oči u oči sa hranom koju smo primorani baciti?

Odgovor zahtjeva da osvijestimo zašto, kad i kako kupujemo i kakva su nam promišljanja u trenutku kupovine čega god, …odjeća, obuća, namirnice,… Zapitamo li se… što će mi to?… treba li mi, zaista? … imam li već tako nešto slično što mogu iskoristiti za istu svrhu?

Ova pitanja bude iz obamrlosti i pokreću uzročno posljedično razmišljanje, poslije čega mnogi od proizvoda budu vraćeni na policu.

Istina, mnogima od nas je odlazak u kupovinu neka vrsta zamjene za „pravi“ izlazak, a izlazak je neophodan i važan, sve od same zamisli i pripreme, pa do realizacije … urediti se, obući nešto fino i izaći među ljude… Ali u nedostatku mašte ili mogućnosti, većinom završimo u nekom kupovnom centru ili lokalnoj neuglednoj trgovini, svejedno. … razgledavajući police, vješalice, .. zakačimo za nešto i kupimo, a nepotrebnost istoga vidimo čim dođemo doma. Otriježnjeni tražimo opravdanje čina kupnje… nije bilo skupo … možda mi zatreba … iskoristit ću nekada i sl, … spremimo u ormar ili u policu za cipele ili u frižider… Tako neiskoristivo se poteže neko vrijeme, grize nas, tražimo način da ga se riješimo, da ga više ne gledamo, da nas ne podsjeća. I riješimo se toga nekako, nestala je krivnja koja nas je progonila i sretni da sretniji ne možemo biti, krenemo u trgovinu, ponovo dovući neku nepotrebnu stvar. A gdje je ostao nauk?

Sveta pravila dobrog življenja;

– biti svjesni zaliha koje imamo doma – što potiče na često provjeravanje, preslagivanje i korištenje

– prije ikakve kupovine, iskoristiti sve zalihe koje se mogu iskoristiti, temeljno je pravilo življenja u izobilju, a odnosi se na sve – odjeću, obuću, namirnice….

– nikada ne kupovati s parolom…. neka mi se nađe, uvijek to mogu iskoristiti, jer velika većina takve kupovine završi u smeću.

– i najvažnije – ne kupovati više nego nam treba – jer je jeftino, jer će to također postati smeće.

Posebnu pažnju traži hrana, koju nikada ne bi trebalo kupovati na sniženju jer je možda bila upitne kvalitete i pri punoj cijeni, a kamoli tada. Promislimo … mi ćemo to jesti ili naša djeca, to smeće će se ugraditi u njihovo tijelo …

Radije kupimo manju količinu ali kvalitetnu. Mi smo kupci a ne smetlari. Kad kupci ne bi odnosili smeće iz trgovina, kad bi se sam trgovac morao s njim suočiti, micati ga s polica deset puta dnevno, svaki dan, 365 dana u godini, možda bi više razmišljao o kvaliteti namirnica na svojim policama, naročito, prehrambenih namirnica. Eho toga bi bio da on traži kvalitetu od dobavljača, a dobavljač od proizvođača …., i stvari bi se počele mijenjati. Ovako, dok nepogrješivo stupamo u ritmu trgovaca i mi kupci iznosimo njihovo smeće, imamo stabilan nered, a cijenu plaćamo mi i naše obitelji, svojom nesretnosti i svojim zdravljem.

Mi kao kupci, zapravo imamo silnu moć. Imamo moć oblikovati cijeli prehrambeni sustav, od proizvođača do potrošača i na kraju krajeva, imamo i odgovornost jer znamo koliko prehrana utječe na zdravstveno stanje svih nas. Za početak trebamo biti svjesni koliko je moćna svaka kupnja koju napravimo i početi tražiti kvalitetu.Proces promjene nije lak ni kratkotrajan, nego težak i dugotrajan i možda sami nećemo doživjeti neke velike pomake, ali ćemo postaviti temelje za one koji dolaze iza nas.

Proces promjene nije lak ni kratkotrajan, nego težak i dugotrajan i možda sami nećemo doživjeti neke velike pomake, ali ćemo postaviti temelje za one koji dolaze iza nas.

Proizvođači i trgovci trebaju nas, naš novac, a mi ih trebamo prisiliti da slušaju što mi to trebamo. I ako se pridržavamo naših vrijednosti i biramo svjesno, sa točno jasnom namjerom, prema vlastitim potrebama i prema pravilima koja uključuju kupnju visoko kvalitetnih namirnica, postići ćemo da nam dobra hrana postane dostupna, naravno, po cijenama dobre hrane koje će nas prisiliti na promišljanje i isključiti kupovanje viškova. I sigurno nikada više nećemo bacati hranu.
Trgovci su srednjoj klasi prodali priču o elitizmu, u smislu, samo elita zanovijeta i traži kvalitetu jer oni mogu platiti, čime su raslojili društvo i srednjoj klasi napisali pravila o kupovanju smeća koje im ponude, kao da ti ljudi nisu vrijedni kvalitetnih namirnica. Pristupačnost i kvalitetu namirnica treba osigurati za sve. Treba promicati promjene.

Trgovci su srednjoj klasi prodali priču o elitizmu, u smislu, samo elita zanovijeta i traži kvalitetu jer oni mogu platiti, čime su raslojili društvo i srednjoj klasi napisali pravila o kupovanju smeća koje im ponude, kao da ti ljudi nisu vrijedni kvalitetnih namirnica. Pristupačnost i kvalitetu namirnica treba osigurati za sve. Treba promicati promjene.

U Guardianu je objavljen članak Budućnost hrane, u kom se kaže da će do 2050. na planetu će biti još 2,5 milijardi ljudi. Kako ih hraniti?

Znanost odgovara: alge, insekti i meso uzgojeno u laboratoriju.

Cijeli članak imate u privitku.

Ostaje nam čvrsto poštivati pravila; prije nove kupnje iskoristiti zalihe, ne kupovati više nego treba jer će višak postati otpad, a k tome, tako nastaje kriva slika ukupnih potreba stanovništva, utvrditi kvalitetan odnos prema sebi i prema hrani, temeljen na našoj važnosti, što automatski isključuje konzumaciju loše hrane.

Posebno izgradimo dobre odnose s biljkama – sada su važnije nego ikada – jer biljna mudrost drži ključ svega istinskog psihofizičkog zdravlja. Biljke su mudar odgovor na najozbiljnije bolesti s kojima se čovječanstvo upravo suočava. Pokušajmo razumjeti što su to super namirnice, kao što je AFA i slične, u kojima je koncentracija biljnih supstanci tolika da mogu preokrenuti mnoge zdravstvene tegobe, s kojima se suočavamo, jer tijelo i duh dovode u stanje samoregulacije i samopopravljanja.Gradimo i njegujmo našu povezanost i sinergijsko djelovanje s biljkama i trudimo se konzumirati ih u što kvalitetnijem stanju. Zahtijevajmo najbolje za naše tijelo. Ono je to zaslužilo.

Gradimo i njegujmo našu povezanost i sinergijsko djelovanje s biljkama i trudimo se konzumirati ih u što kvalitetnijem stanju. Zahtijevajmo najbolje za naše tijelo. Ono je to zaslužilo.

By |2018-11-19T16:33:36+00:00studeni 19th, 2018|Uncategorized|